Elaborat valorizacije, revitalizacije i konzervacije lokaliteta Luka, primarno sagledava postojeće stanje kulturnih dobara medijevalnog, osmanskog i ruralnog, graditeljskog naslijeđa prve polovine XX stoljeća, kao osnovu za njihovo trajno očuvanje i adekvatnu prezentaciju. Imajući u vidu da je riječ o kulturnim dobrima koja se prostiru kroz sve tri zaštićene zone Spomenika prirode „Skakavac“, čime se dugoročno gledano dokida izoliranost položaja i njegovo zapušteno stanje, sa aspekta nepokretne baštine, planska popularizacija lokaliteta ukazuje na mogućnost razvoja kulturnog turizma i spomeničkog kapitala putem definiranja načina korištenja, zaštite i upravljanja baštinom.
Odlukom Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika („Službene novine Federacije BiH br.2/02, 27/02, 6/04 i 51/07) nekropola stećaka i arheološki ostaci srednjovjekovnog grada proglašeni su nacionalnim spomenicima. U odluci također stoji da se područje nekropole nalazi u granicama Spomenika parka prirode Skakavac, te da se u svrhu zaštite prirodnog naslijeđa na njega primjenjuju Odluke o proglašenju šireg područja vodopada „Skakavac“ spomenikom prirode Kantona Sarajevo.
Dosadašnji rezultati istraživanja pokazuju da je nekropola sa stećcima ranije obrađivana u historiografiji, za razliku od srednjovjekovnog grada i muslimanskog groblja koji su potpuno neispitani i neistraženi lokaliteti. Istraživanja su pokazala da je ovaj prostor još od Ranog srednjeg vijeka bio gusto naseljen, te da je kontinuitet, u istina nešto manjem intezitetu, nastavljen i kroz period Kasnog srednjeg vijeka, nakon dolaska Osmanlija, sve do danas. Unatoč činjenici da selo Luka, pozicionirano na sjeveroistočnoj strani u odnosu na grad, broji oko 11 stambenih jedinica, negativan trend napuštanja brdskoplaninskih područja i sela u BiH nameće potrebu osnaživanja društvenih vrijednosti te poticaja razvoja lokalne privrede među malobrojnim stanovnicima ovih krajeva. To je ujedno bio i jedan od glavnih razloga tematskog proširenja projektnog zadatka, kako bi se istaknuli dodatni pozitivni faktori koji bi osnažili i upotpunili edukativno – rekreacioni potencijal medijevalnih lokaliteta, uključujući naravno i kulturna dobra iz Osmanskog perioda.
Ekonomska načela kulturnog menadžmenta čiju izradu bi ovaj elaborat trebao podstaknuti morat će uspostaviti samoodrživ model upravljanja lokaliteta, zasnovan na objektivnim kriterijima i pragmatičnim stavovima spram odnosa potreba i mogućnosti očuvanja i zaštite kulturno – historijskih dobara u zaštićenim prirodnim zonama. Pozitivni primjeri konzerviranja i prezentacije prevashodno srednjovjekovnih gradova i naselja pokazat će da se pojedinačna dobra ne bi trebala posmatrati, analizirati i vrednovati kao takva, već u kontekstu jedne cjeline koja baštini sva bogatstva i raznovrsnosti jednog višestoljetnog lokaliteta. Težište će ipak biti na valorizaciji i zaštiti dobara koja su proglašena nacionalnim spomenicima, kao okosnicama svih budućih planskih sadržaja i ponuda zaštićenog spomenika prirode „Skakavac“.
Na osnovu Elaborata “Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac” i “Separata zaštite šireg prostornog obuhvata Skakavac”, Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 25. 04. 2002. godine, donijela je Odluku o proglašenju šireg područja vodopada “Skakavac” spomenikom prirode (“Službene novine Kantona Sarajevo, broj10/02), u daljem tekstu: Odluka. Naprijed navedeni dokumenti, te naknadno urađene Ekspertize iz pojedinih razvojno-planskih, kao i doneseni Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH, rezultirali su donošenjem Zakona o proglašenju šireg područja vodopada “Skakavac” spomenikom prirode (Sl.novine Kantona Sarajevo br.11/10), koji je stavio van snage naprijed navedenu Odluku. Zakonom su definisani granice obuhvata Spomenika prirode, kategorija zaštićenog područja, zoniranje prostora (zavisno od stepena zaštite), mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području, korištenje i upravljanje zaštićenim prostorom. Kategorija III; IIIb prema Zakonu o zaštiti prirode (Sl.novine Federacije BiH, br. 33/03; 66/13) je područje specifičnih prirodnih obilježja, kao što su posebni oblici kopnenog reljefa, morski grebeni, podmorske pećine, geološke forme kao pećine ili čak oblici života prašume. Primarni cilj je zaštita ili očuvanje izraženih specifičnih prirodnih obilježja zbog njihovog prirodnog značaja, jedinstvenosti ili reprezentativnosti. Na osnovu utvrđenog stepena prirodnog diverziteta, zastupljenosti i rasprostranjenosti valorizovanih vrijednosti, stepena očuvanosti istih unutar granica područja Spomenika prirode “Skakavac” utvrđene su tri zaštićene zone:
Prva zaštićena zona (nukleus) zauzima značajan dio centralnog dijela obuhvata i predstavlja prostor najviših vrijednosti koje moraju ostati očuvane. U prvoj zaštićenoj zoni provode se stroge mjere zaštite, a koje se odnose prije svega na isključenje svakog oblika gradnje i korištenja zemljišta.
Druga zaštićena zona (pufer) zauzima površine između nukleusa i treće zaštićene zone, a djelimično i granica obuhvata. Karakterišu je nešto blaže mjere zaštite nego za nukleus zonu. Druga zaštićena zona je zona aktivne zaštite koji podrazumijeva intervencije koje imaju za cilj ukupno unapređenje prirodnog dobra bez posljedica po primarne vrijednosti njegovih prirodnih staništa, populacija i ekosistema, kao i unapređenje kulturnih dobara. Prostor druge zaštićene zone čini pretežno državno šumsko zemljište uz manju zastupljenost poljoprivrednog zemljišta (privatni sektor) u područjima: Ravne, uz Perački Potok, te dijelovima područja Jasikovice i Stublina.
Treća zaštićena zona (tranzicijska) prelazna zona štiti prethodne dvije strožije zone. Ne predstavlja jednu površinu nego je zbir 6 odvojenih cjelina: u području Bukovika i Općini Stari Grad, sela Luke, u područima Stublina i Jasikovice Općine Ilijaš, te rubnih dijelova zaseoka Perca Općine Vogošća. Obuhvaćeno je uglavnom privatno poljoprivredno zemljište, a manje ima šumskih površina. To je prostor u kome prevladava održanje izvornog stanja.To je zona aktivna zaštite koja pruža mogućnosti održivog korišćenja, što znači da je moguće selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa. Dozvoljavaju se upravljačke intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja prirodnog dobra, uređenje objekata kulturno-historijskog nasljeđa i očuvanje tradicionalnih djelatnosti lokalnog stanovništva, uređenje infrastrukture usklađene sa vrijednostima, potencijalima i kapacitetima zaštićenog prostora namenjene razvoju ekološkog, ruralnog, zdravstvenog, sportsko-rekreativnog i ostalih vidova turizma u skladu sa principima održivog razvoja.
Projekat : Elaborat valorizacije, revitalizacije i konzervacije lokaliteta Luka
Naručilac projekta : Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja
Voditelj projekta : Mirha Šabanović, hist.umjet. i komp.
Radni tim :
Selma Karačević – Kapić, dipl.ing.arh.
Mr.Amra Čusto, prof.historije
Azra Švrakić, dipl.biolog
Semra Mahić, dipl.orijentalista
Una Čerdžić, grafički dizajner, MA komunikolog